O meni....
Osnovnu školu i gimnaziju završila sam u Zagrebu
1977. upisala sam Medicinski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu
1982. sam diplomira te obavila staž u Kliničkoj bolnici “Sestre Milosrdnice”
1984. sam završila poslijediplomski studij “Zaštita majke i djeteta”
1984.-1988. radila sam u Domu zdravlja “Trešnjevka” u Dječjem dispanzeru
1988.-1993. specijalizacija iz pedijatrije (Klinički bolnički centar i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
1993. položila sam specijalistički ispit iz pedijatrije
1993.- 1996. specijalizacija iz dermatologije i venerologije (Klinički bolnički centar i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
1996. položila sam specijalistički ispit iz dermatologije i venerologije
Od 1996. radim na Odjelu za djecu Klinike za kožne i spolne bolesti Kliničkog bolničkog centra i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Od 1997. do danas pročelnica sam Odjela za djecu
2000. sam obranila magistarski rad te stekla naziv magistra znanosti
2001. godine boravila sam u “Great Ormond Street Hospital for Sick Children “ u Londonu zbog usavršavanja u liječenju djece s nasljednim buloznim epidermolizama
2003. postala sam član Odbora Europskog udruženja za dječju dermatologiju (European society for paediatric dermatology)
2004. priznat mi je naziv primarijus
Od 2008. radim i u privatnoj poliklinici za dječje bolesti „Helena“ u Zagrebu
2006. položila sam ispit iz uže specijalizacije, te stekla naziv uži specijalist pedijatrijske dermatologije
Samostalno ili u suradnji s drugim autorima objavila sam više od 70 znanstvenih i stručnih radova, te nekoliko poglavlja u sveučilišnim udžbenicima
Blog doktorice Murat-Sušić
nedjelja, 27.02.2011.
Gotove kašice ili priprema kod kuće?
Odluka da li ćete pripremati hranu sami kod kuće ili kupovati gotove kašice isključivo je na vama. Priprema hrane ima prednosti jer je uvijek svježa, možete pripremiti količinu koja vašem djetetu treba, kombinirati namirnice po volji, a svakako je i jeftinija od gotovih kašica. Neke namirnice zaista nema smisla kupovati gotove. Dobar primjer je banana koju ne treba kuhati, za razliku od većine povrća ili voća, već samo dobro izmiksati u pire dok je dojenče manje, a kasnije ju je dovoljno dobro zgnječiti s vilicom.
Povrće, a i neke vrste voća (osim ako nije jako zrelo i mekano), potrebno je prvo skuhati, a najbolji način za to je kuhanje na pari, jer tako hranjive tvari ostanu u namirnici. Potrebno je kuhati dovoljno dugo da namirnica bude mekana te da se lako može usitniti u mekanu, glatku kašicu. Namirnice kao što je jabuka, kruška, mrkva bolje je skuhati, te potom dobro usitniti. Za to vam naravno treba kvalitetan aparat za usitnjavanje hrane.
Ako ne želite da kašica bude previše gusta, možete dodati vodu koja se koristila pri kuhanju na paru. Ovako pripremljen obrok može se zamrznuti u čistoj, dobro opranoj posudici za led, pospremiti i dobro zatvoriti u plastičnu vrećicu, te označiti datum pripreme i vrstu namirnice. Ovako zamrznutu kašicu možete pohraniti i do tri mjeseca u zamrzivaču. Odmrznuti možete na način da preko noći ostavite u hladnjaku ili kratko uronite u posudu s toplom vodom.
U bebin obrok nemojte dodavati sol, šećer, med i začine. U obroke s povrćem i mesom možete dodati ulje, najbolje maslinovo te margarin ili maslac.
U kojoj dobi uvoditi pojedine namirnice u prehrani?
Strogih pravila i preporuka kada se dodaje koja namirnica zapravo nema. Iako mnogi pedijatri ne savjetuju uvođenje jaja, prvenstveno bjelanjka, i ribe tijekom prve godine života, nema znanstvenih dokaza da uvođenje ovih namirnica u prvoj godini života povećava rizik alergija. U obiteljima gdje postoji povećan rizik nastanka alergija (majka, otac, brat/sestra s alergijama) svakako se konzultirajte s pedijatrom.
Prve namirnice koje se najčešće uvode u bebinu dohranu su žitarice iako nema nikakvog razloga to ne bude povrće ili voće. Najčešća prva žitarica koja se daje je riža, odnosno rižine pahuljice. Radi se o lako probavljivoj namirnici koja iznimno rijetko uzrokuje alergiju. Kukuruz, odnosno kukuruzne pahuljice, također je žitarica koja se može uvesti rano, a pšenično brašno savjetuje se iza 8. mjeseca života.
Staro je pitanje da li uvesti prije povrće ili voće. Razlog zbog kojeg mnogi pedijatri savjetuju uvođenje povrća prije voća je da beba ne “razvije okus za slatko”, te da zbog toga kasnije ne odbija jesti “bljutavo” povrće. Bebe koje su na majčinom mlijeku, zbog njegovog slatkog okusa, već imaju razvijen okus za slatko. Davanje slatkog voća u dohrani stoga može ohrabriti bebu da bolje prihvati novi okus, te početak dohrane učiniti lakšim.
Prvo povrće koje se najčešće daje bebama je mrkva, tikvice, koraba. Lisnato povrće, kao što je blitva i špinat savjetuje se da bude svježe, jer duljim stajanjem nakon branja sadržaj nitrata može se povećati u ovim namirnicama. Zbog toga se zeleno lisnato povrće savjetuje davati nakon 8. mjeseca.
Od voća najčešće se prvo daju jabuka, kruška, marelica, breskva i banana. Kasnije se dodaju šljive, trešnje, šumsko voće. Jagode se mogu uvesti u dobi od oko 12 mjeseci, osim u djece s povećanim rizikom nastanka alergija. Citrusno voće, te ananas se zbog kiselosti ne savjetuje uvoditi u prehranu prije druge godine života.
Orašaste plodove nemojte uvoditi prije navršenih godinu dana, a ako dijete već ima neku alergiju ili povećan rizik za nastanak alergije, ne prije navršenih tri godine života. Naročito je važno striktno izbjegavati kikiriki na kojeg su moguće vrlo burne pa i fatalne alergije. Nemojte zaboraviti na „smokiće”, te brojne čokolade i čokoladne proizvode, koje mogu sadržavati tragove kikirikija.
Meso predstavlja bogat izvor željeza i vrijedna je namirnica u prehrani dojenčadi. Možete početi s piletinom ili puretinom, a vrlo vrijedna je i janjetina koja ujedno najrjeđe izaziva alergije, te je najprikladnija za bebe s alergijama. Meso je nužno dobro prokuhati i dobro izmiksati, tako da ne bude grudica, kako bi ga mala beba prihvatila. Meso nije namirnica koja se bebama “svidi iz prve” a njegov se okus i tekstura značajno razlikuje od voća ili povrća. Dobra ideja je pomiješati ga s nekom namirnicom, npr. povrćem, koju je dijete prethodno dobro prihvatilo. Budite strpljivi i postupno će vaše dijete prihvatiti i meso.
Iako se kravlje mlijeko ne savjetuje prije navršene prve godine ovo se ne odnosi na jogurt i sireve. Procesuiranje proteina i laktoze u jogurtu čini ga lako probavljivom namirnicom te ga se savjetuje uvesti u prehranu oko 8. mjeseca života.
Jaje je visoko vrijedna namirnica ali „na lošem glasu” zbog mogućeg izazivanja alergija. Žumanjak se može uvesti u prehranu iza 8. mjeseca, ali odvajanje žumanjka od bjelanjka nije jednostavno i sasvim pouzdano. Stoga je jaje možda bolje izostaviti do navršene godine dane, naročito u djece s povećanim rizikom nastanka alergija.
Riba se na jelovniku vaše bebe može naći iza 9. ili 10. mjeseca života. Prvo bijela koja je lako probavljiva, a nakon 13 mjeseci i plava. Ako postoji rizik nastanka alergija u vaše bebe savjetujte se s pedijatrom.
Pri pripremi bebinih namirnica nemojte dodavati začine, sol, šećer niti med. Sol se može koristiti u malih količinama nakon navršenih godinu dana. Pri pripremi obroka mogu se dodavati maslinovo i suncokretovo ulje, te margarin i maslac od 7 mjeseci.
Bilo koju namirnicu koju ste izabrali za prvu u dohrani važno je da uvodite postupno i polako. Prvih će dana biti dovoljne 1-2 žličice na dan, a nemojte dodavati više od jedne namirnice tjedno. U slučaju da se pojave neki neželjeni simptomi lakše ih je povezati s novouvedenom namirnicom. Ako je dijete odbilo pojesti neku namirnicu nemojte odustati od ponovnog pokušaja. Nudite ga svakodnevno, budite ustrajni, možda mu se novi okus ipak svidi.
Nije za čuditi se ako vaše dijete pokaže mali interes ili izraz gađenja pri prvom davanju nepoznate hrane. Žličica je djetetu nepoznata i ponekad je dobra ideja umočiti vaš čisti prst u pripremljenu kašicu kako bi osjetilo što mu se nudi. Kad mu prvi put stavite žličicu u usta, količina hrane u njoj mora biti mala. Pri prvom hranjenju količina od jedne žličice nove hrane koje beba pojede sasvim je dovoljna! Prvi obroci više su učenje novom iskustvom, a manje unos hranjivih sastojaka.
Počnite samo s jednim obrokom na dan i to u vrijeme kad je beba potpuno budna i ne pregladna. Dobro je prvo ponuditi dojku da se utaži prva glad, tada ponuditi 1-2 žličice nadohrane, te potom nastaviti s dojenjem ili bočicom. Ubrzo će vaša beba naučiti gurnuti zalogaj prema natrag i progutati ga umjesto da ga pljune.
Prve kašice moraju biti mekane, glatke, gotovo tekuće teksuture, bez grudica. Postupno možete davati obroke veće gustoće i količine.
Prvih 6 mjeseci najbolja hrana za vašu bebu je majčino mlijeko. Ono sadrži sve hranjive sastojke potrebne za pravilan rast i razvoj djeteta, a djeluje zaštitno od razvoja alergija. Ako dijete nije na prsima odgovarajuća zamjena su potpuno adaptirane mliječne formule. Nakon 6. mjeseca uz majčino mlijeko postupno se javlja potreba za dohranom, odnosno uvođenje drugih namirnica, kako bi se zadovoljile prehrambene potrebe dojenčeta u razvoju. Uvođenje dohrane, međutim, nikako ne znači prestanak dojenja.
Uvođenje dohrane u ranijoj dobi ne savjetuje se jer se djetetov probavni sustav postupno razvija, te teško probavlja i iskorištava drugu hranu osim majčinog mlijeka ili formule. Ranije uvođenje dohrane povećava rizik nastanka alergija. Moda preranog uvođenja dohrane često se viđa kod nesigurnih roditelja, a i industrija je dječje hrane ovakav trend ohrabrivala. Još jedan razlog je dezinformacija da će uvođenje druge hrane u djetetov jelovnik rezultirati spavanjem djeteta cijelu noć.
Ipak treba voditi računa da sva djeca nisu za dohranu u istoj životnoj dobi. Nužno je promatrati dijete i uočiti znakove “spremnosti” za njezin početak:
gubitak refleksa guranja hrane jezikom. Ovaj se refleks gubi najčešće između 4. i 6. mjeseca života. Ako je ovaj refleks još uvijek prisutan u vaše bebe nemojte žuriti s dohranom dijete može sjediti i samostalno drži glavicu sposobno je pokazati da je sito i odlučno se odmiče od dojke ili bočice udvostručilo je porođajnu težinu ima pokoji zubić sposobno je dohvatiti hranu i strpati je u usta povećana je želja za dojenjem npr. budi se češće noću, a prethodno je cijelu noć mirno spavalo
KAKO JE PROTEKLO DRUŽENJE S RODITELJIMA U CENTRU WESTGATE ?
U subotu 24. 05. u poslije popodnevnim je satima u Centru „Westgate“ u organizaciji DM-a i tvrtke Procter i Gamble bila organizirana mala igraonica za djecu ispred prostora DM-a. Bila sam pozvana na „druženje „ s roditeljima te da odgovaram na njihova pitanja vezana za zdravlje djece. Dok su se djeca igrala i zabavljala uz pomoć djevojaka-animatora, zgodno obučenih u male pčelice roditelji su imali priliku samnom popričati.
Nažalost nije bila velika gužva, valjda je bio neki pospani dan i u Centru nije bilo puno djece ni odraslih. Mališani su uživali u igri, crtanju i oslikavanju slikovnica, igranju balonima te simpatičnim „crtićima“. Nekoliko je roditelja našlo vremena i u opuštenoj atmosferi sjetilo se postaviti neka pitanja.
Izdvojila bih svakako pitanje jedne zabrinute majke koju su „dobro obaviještene priljateljice“ pokušale uvjeriti da su sva cijepljenja štetna te da svoje dijete ne cijepi. To je neki novi trend među nekim mladim roditeljima. Nedavno je istraživanje, u koje je bilo uključeno 14 zemalja, ukazalo da su zdravlje, prehrana i cijepljenje tri najvažnija pitanja o kojima razmišljaju mladi roditelji, poglavito majke. Ipak, oko 75% vjeruje da je cijepljenje „dobra investicija“ u zdravlje.
Razlog briga pojedinih majki posljedica je nedostatka informacija o sigurnosti cjepiva kao i sve brojnijih negativno obojanih senzacionalističkih informacija u javnim medijima o zdravstvu i liječnicima općenito, kao i o štetnosti cijepljenja. To dovodi do zabrinutosti te gubitku povjerenja ne samo prema cijepljenju negi i medicini i liječnicima.
Moguće nuspojave cjepiva medicinskoj su struci dobro poznate i stalno se ulažu ogromni napori i sredstva da se kvaliteta cjepiva poboljša. Naravno da još uvijek niti jedno cjepivo nije 100% sigurno u smislu izazivanja mogućih nepoželjnih reakcija i da niti jedno cjepivo neće dovesti do imunološkog odgovora u apsolutno sve djece.
Cijepljenje je istovremeno i dalje najbolji i najučinkovitiji način prevencije brojnih, teških zaraznih bolesti koje mogu dovesti do invalidnosti, imati i smrtni ishod, a za koje još uvijek nema učinkovitog liječenja. Prije cijepljenja, ako imate bilo kakve sumnje i pitanja, razgovarajte s liječnikom. Sigurna sam da ćete dobiti potrebne informacije i vjerujem da će one raspršiti eventualne sumnje da li dijete treba ili ne treba cijepiti.
Liječenje djeteta s atopijskim dermatitisom sastoji se od primjerene njege, izbjegavanje mogućih „okidača“ bolesti i pogoršanja, te u neke djece odgovarajuće dijete. Osnovna terapija sastoji se od primjene preparata koje sadrže kortikosteroide, čija primjena mora biti pod redovitim nadzorom dermatologa, ponekad tzv. lokalnih imunomodulatora, te po potrebi, za ublažavanje svrbeža, primjene lijekova koji isti mogu ublažiti kao što su antihistaminici.
U njezi kože važna je primjerena higijena pri kojoj se ne smiju koristiti agresivni, isušujući sapuni. Danas postoji na hrvatskom tržištu čitav niz kvalitetnih, blagih sapuna namijenjenih čišćenju osjetljive, suhe kože. Ne savjetuje se ni s njima pretjerivati i ne koristiti pjenušave kupke. Svaki je sapun važno temeljito s kože djeteta isprati! U vodu za kupanje korisno je dodati ulje koje će dodatno nahraniti kožu.
Po vađenju iz kade nužno je kožu odmah namazati odgovarajućim preparatom za njegu. Tako ćete „zarobiti“ vlagu koja je u kožu ušla za vrijeme kontakta kože s vodom te kupanje neće isušiti kožu.
Koje je sredstvo za njegu najprimjerenije ovisi o stupnju suhoće kože, regiji na tijelu te godišnjem dobu. Na trup nije poželjno primjenjivati pretjerano masne preparate jer će oni spriječiti znojenje. Tijekom zime, kad boravimo u zatvorenom prostoru koje se grije, te je zrak suh, koža „traži“ i bolje podnosi masnije preparate. Tijekom ljeta obično je bolje primjenjivati preparate koje sadrže više vlage te su laganije teksture. Tako su za njegu kože primjereni svi oblici lokalnih preparata za njegu (masti, kreme, mlijeka, losioni) te ih je dobro kombinirati. Preparati u obliku gelova ili sprejeva generalno mogu djelovati isušujuće.
Nema nikakvih ograničenja u pogledu učestalosti primjene preparata za njegu kože. Ako je koža jako suha, te je „upila“ naneseni preparat slobodno ga primijenite ponovno, ne možete pretjerati! Njihova redovita primjena ima za cilj smanjiti suhoću, ublažiti osjećaj zategnutosti kože i svrbeža, zaštiti kožu od okolišnih iritirajućih čimbenika pa i alergena. Dokazano je i da redovita primjena preparata za njegu kože smanjuje učestalost primjene lokalnih kortikosteroida.
Za smanjenje upale na koži još uvijek se savjetuje primjena preparata koji sadrže kortikosteroide. S obzirom da se radi o bolesti kod koje se upala na koži „vraća“ njihova primjena mora biti pod kontrolom dermatologa. Svi kortikosteroidni preparati nemaju istu jačinu djelovanja, te time ni jednake nuspojave. Liječnik će tražiti da vodite dnevnike njihove primjene gdje ćete upisivati kada, koliko dugo, na koja mjesta na tijelu ste pojedini preparat koristili. Sve su to važni podaci u procjeni težine bolesti, učinkovitosti liječenja, ali i odluke o daljnjoj terapiji i pretragama.
Samo kod neke djece, te na neke regije na tijelu, dolazi u obzir i primjena tzv. lokalnih imunomodulatora.
Za smanjenje svržeba može se pokušati i s primjenom lijekova koji se nazivaju antihistaminici, naročito ako je svrbež intenzivniji i remeti djetetov san.
U djece u koje je bolest teža danas medicina ima na raspolaganju i druge načine liječenja s kojima će vas upoznati djetetov dermatolog.
NA ŠTO TREBA PRIPAZITI U DJECE S ATOPIJSKIM DERMAITITSOM?
U djeteta s atopijskim dermatitisiom izbjegavajte:
- izravni dodir sintetike i vune s kožom;
- namirnice koje mogu izazvati iritaciju oko usnica (npr. citrično voće-limun, naranča te rajčica). U životnom razdoblju kada djetetu niču zubi ili kada sve stavlja u usta (zbog sline koja također isušuje i nadražuje kožu), može se pojaviti iritacija na licu, poglavito oko usana. Stoga je u to vrijeme potrebna primjena zaštitnih “neutralnih preparata” više puta na dan, naročito prije jela;
- određene namirnice mogu pojačati svrbež (npr. čokolada, konzervansi, jagode, rajčica), te ih je uputno izbjegavati ako to primjetite;
- boravak u zadimljenim prostorijama;
- držanje kućnih ljubimaca na čiju dlaku ili perje dijete može razviti preosjetljivost (prema novim saznanjima, međutim, ako je dijete rođeno u stanu ili kući u kojem je pas ili mačka alergija se na dlaku neočekivano rijetko razvija!!);
- pernate jastuke, poplune, pa čak i odjeću ispunjenu perjem;
- izloženost kućnoj prašini i grinjama. Grinje su mikroskopski organizmi koje u velikom broju nalazimo u starim madracima, u prašini tepiha i na drugim površinama. Stoga je preporučljivo ukloniti stari madrac, redovito čistiti ili ukloniti stare tepihe, debele zastore, plišane igračke (ili ih barem redovito oprati). Kod čišćenja kuće ili stana dobro je dijete poslati u šetnju, ili ga barem premjestiti u drugu prostoriju;
- duge i oštre nokte kako bi se spriječio nastanak ozljeda i njihovih infekcija uslijed učestalog grebenja;
- izlaganje djeteta prekomjernoj toplini. Ako se dijete znoji, pojačat će se svrbež;
- suhi zrak u prostorijama s centralnim grijanjem. Suh zrak će dodatno isušiti kožu djeteta;
- izbjegavajte boravak na otvorenom u vrijeme cvatnje peludi na koje je dijete alergično od kasnih jutarnjih sati do poslijepodneva jer je tada koncentracija peludi najveća. Ako ste boravili u prirodi skinite i iz sobe uklonite odjeću koje je dijete na sebi nosilo, te dijete istuširajte i operite kosu da se odstrani pelud. Nemojte sušiti odjeću na otvorenom;
- bliski kontakt djeteta s osobom koja ima infekciju uzrokovanu herpes simpleks virusom, koja se očituje mjehurićima i krastama oko usnica i nosa;
- prekomjerno izlaganje suncu. Boravak na moru i izlaganje kože suncu najčešće ima povoljan učinak u djece s AD. Međutim, potrebna je zaštita kože koja podrazumijeva izbjegavanje boravka na suncu u vrijeme kada je sunce najjače (između 11 i 17 sati) te redovita primjena preparata za zaštitu kože od sunca.
KAKO SE ALERGIJA UTVRĐUJE I ŠTO AKO JE DIJETE ALERGIČNO NA NEKU NAMIRNICU?
Ako se postavi sumnja da postoji preosjetljivost na neku namirnicu ili inhalacijski alergen učinit će se alergološka testiranja. Obično se prvo iz krvi određuju posebna podvrsta protutijela tzv. IgE protutijela (imunoglobulin E). Razina ovih protutijela obično je povišena u djece koja su na nešto alergična.
U dojenčadi i malih beba alergije se najčešće dokazuju određivanjem specifičnih protutijela klase E iz krvi, dakle protutijela na neku određenu namirnicu ili okolišni alergen. Kožno testiranje unošenjem (pikanjem) alergena u kožu, u dojenčadi nije pouzdana kao ni u slučajevima gdje je klinička slika teška ili se lijekovi ne mogu prekinuti prije testiranja.
Danas se koristi i testiranje putem „krpica“ tzv. atopy patch test (APT), pri kojem se testirani alergen nanosi na kožu krpicom koja se pričvrsti na kožu. Reakcija se na koži očitava nakon 48 i 72 sata.
Potrebno je međutim naglasiti da svi navedeni testovi mogu biti i lažno pozitivni te da će rezultate, naročito ako se radi o pozitivnim rezulatatima na veći broj namirnica, liječnik nastojati potvrditi.
Zbog navedenog, kad dobijete rezulat bilo kojeg testa, prvo razgovarajte s dermatologom ili alergologom naročito prije no što odlučite o „drastičnoj“ promjeni prehrane vašeg djeteta.
Ako se utvrdi preosjetljivost na kravlje mlijeko važno ga je zamijeniti s odgovarajućom hipoalergenom mliječnom formulom je se radi o namirnici koja je nužna u svakodnevnoj prehrani dojenčadi i male djece.
Danas na našem tržištu postoje brojne mliječne formule koje su odgovarajuća zamjena za djecu koja su preosjetljiva na kravlje mlijeko. Mlijeka drugih životinja nisu odgovarajuća zamjena. Danas znamo da se preosjetljivost na mlijeko drugih životinja pojavljuje u velikog broja djece koja su preosjetjiva na KM. Osim toga ta su mlijeka namijenjena potrebama rastuće životinje a ne bebe te često ne sadrži neke od nužnih sastojaka ili se neke komponente nalaze u suvišku.
U svakog djeteta u kojeg se dokaže preosjetljivost na neku namirnicu nužna je STROGA dijeta. Samo potpuna, dosljedna eliminacija dotične namirnice može dovesti do poboljšanja u kliničkoj slici ali i razvoja tolerancije. Tolerancija, odnosno gubitak preosjetljivosti na neku namirnicu ovisi prvenstveno o dosljednosti dijete ali i o vrsti namirnice.
Tako se preosjetljivost na KM najčešće gubi brzo, tijekom 1 do 1,5 godine. Sporije se gubi preosjetljivost na jaje, a nikada se npr. ne gubi alergija na kiki-riki.
Važno je čitati deklaracije na prehrambenim proizvodima da ne bi došlo do grešaka u prehrani. Kravlje mlijeko, jaje, kiki-riki, soja često se u tragovima nalaze u različitim namirnicama u kojima ih ne očekujemo.
DA LI SU ALERGOLOŠKA TESTIRANJA KORISNA U LIJEČENJU DJECE S ATOPIJSKIM DERMATITISOM?
Treba istaknuti da alergološka testiranja nisu opravdana u sve djece s atopijskim dermatitisom (AD). Roditelji često inzistiraju da se testiranja učine, ali to ima smisla i opravdanja samo ako dobivanjem rezultata pretpostavljamo da možemo promijeniti i poboljšati liječenje. Odluku o tome koje dijete i na koji način (kojom metodom) treba testirati donosi dermatolog ili alergolog.
U pravilu su alergološka testiranja opravdana u djece s težom kliničkom slikom bolesti jer je tada vjerojatnost da je dijete na nešto alergično veća. U djeteta koje ima blage promjene, tek po koju „flekicu“ nije vjerojatno da će alergološka testiranja otkriti bilo kakvu alergiju. Poimanje koliko je bolest u vašeg djeteta „teška ili lagana“ morate prepustiti liječniku u kojeg imate povjerenja. Razumljivo je i očekivano da roditelji u takvim procjenama nisu objektivni.
Liječnik će uzeti detaljne podatke od roditelja o vremenu nastanka prvih simptoma, prehrani, vašim sumnjama na moguću preosjetljivost, vjerojatno će vas naručiti na jednu-dvije kontrole da procijeni težinu bolesti i tada odlučiti da li i na što dijete testirati.
Što je dijete mlađe, naročito ako se radi o dojenčetu, te što je klinička slika teža, vjerojatnost da postoji alergija na neku namirnicu je veća. Alergija na okolišne (inhalacijske) alergene, međutim, nije vjerojatna u dojenčadi i djece do 2. godine života.
Ako se postavi sumnja da je dijete preosjetljivo na namirnicu koja je u prehrani za dijete važna zbog njene nutritivne vrijednosti, kao npr. kravlje mlijeko (KM) liječnik će vjerojatno tražiti da se testiranje učini. Ako je nepoželjna reakcija na konzumaciju kravljeg mlijeka bila burna sugerirat će da se i prije izvršenog testa KM iz prehrane isključi. Ako je podatak o alergiji na KM neuvjerljiv, vjerojatno će prvo tražiti da učinite testiranje.
Krivo je često poimanje da alergija ne nastaje na namirnicu koju smo dulje i višekratno konzumirali. Alergijske reakcije su reakcije "prepoznavanja", te ni ne mogu nastati na namirnicu s kojom se ranije nismo „susreli“. Što se kravljeg mlijeka tiče nemojte zaboraviti na ono što pedijatri nazivaju "skrivenom bočicom“ a to je bočica neke mliječne formule koje bebe često dobiju u rodilištu. Zbog toga burna alergijska reakcija može neočekivano nastati nakon „prve“ bočice KM koje dijete dobije kod kuće.
Jaje je namirnica na koju će liječnik isto često tražiti da se dijete testira jer se radi o namirnici koju je teško izbjegavati, a u slučaju alergije na jaje moguće je da se vaše dijete neće moći cijepiti protiv nekih zaraznih bolesti, jer su neka cjepiva priređena na jaju.
Ako se radi o mogućoj alergiji na namirnice koje nam nisu nužne niti važne u svakodnevnoj prehrani, a koje lako možemo izbjegavati, možda vam liječnik samo da savjet da navedenu namirnicu kompletno eliminirate iz bebine prehrane.
U starijeg djeteta, vjerojatnija je i značajnija alergija na inhalacijske-okolišne alergene. Preosjetljivost na kućnu prašinu i grinje razvija se uobičajeno prije alergije na peludi jer je dijete tim alergenima prije i izrazitije izloženo. Ako dijete živi s mačkom ili psom možda će biti nužno isključiti alergiju na dlaku.
O procjenjivanje moguće alergije na pelud važan je podatak o vremenu pogoršavanja simptoma bolesti u djeteta. Koncentracija različite peludi varira iz mjeseca u mjesec. Ako su simptomi bolesti najizraženiji krajem ljeta i početkom jeseni posumnjati treba npr. na preosjetljivsot na ambroziju.
DA LI SE ALERGIJE I ATOPIJSKI DERMATITIS MOGU SPRIJEČITI?
Preosjetljivost, odnosno alergija na hranu i/ili okolišne alergene može biti važan čimbenik u nastanku bolesti i podržavanju simptoma atopijskog dermatitisa (AD). U djece s AD alergije su značajno češće nego u zdrave djece. Međutim, uzrok nastanka i pogoršanja kliničke slike često nije poznat te se alergija ne može dokazati.
U dojenčadi, naročito one s težom kliničkom slikom, češća je preosjetljivost na pojedine namirnice, dok je preosjetljivost na okolišne alergene iznimno rijetka. Danas znamo da neke namirnice češće izazivaju alergijske reakcije. Najčešće se dijagnosticira alergija na jaje, kravlje mlijeko, soju, kiki-riki ili ribu.
Da li postoje posebne preporuke za trudnice ili majke koje doje svoju bebu u smislu prevencije alergija? Dijeta u trudnoći i tijekom dojenja, osim možda izbjegavanja konzumacije kiki-rikija nema, prema novim saznanjima, preventivni učinak na nastanak alergija. Zbog navedenog se nikakve dijete ne savjetuju! Dokazano je, međutim, da dojenje predstavlja jednu od najznačajnijih mjera u prevenciji nastanka alergija, naročito atopijskog dermatitisa. Europska i američka udruženja za prehranu i alergijske bolesti djece savjetuju prehranu majčinim mlijekom barem 6 mjeseci. To na žalost ne znači da bebe koje su na prehrani majčinim mlijekom ne mogu oboljeti od atopijskog dermatitisa.
U djeteta s AD, kao i u djece koja imaju veći rizik da obole od alergija (ako imaju roditelje ili braću i sestre koja boluju od AD, preosjetljivosti na hranu te alergijskog rinitisa ili astme) savjetuje se započeti s nadohranom od 6. mjeseca života, kao i u zdrave bebe. Savjetuje se uvoditi namirnice postupno, jednu po jednu, i to one koje rijetko uzrokuju alergiju. Može se započeti s voćem ili povrćem, npr. jabukom, kruškom, breskvom ili mrkvom, korabom, špinatom, blitvom, krumpirom. Od žitarice prvo uvedite rižu i kukuruz a potom namirnice od pšeničnog brašna.
Svakako se savjetuje odgoditi uvođenje jaja nakon navršene 1. godine te orašastih plodova, naročito kiki-rikija nakon navršene tri godine. Nemojte zaboraviti da kiki-rikija u tragovima ima u brojnim proizvodima, raznim čokoladama, te popularnim „smokićima“ koje djeca tako rado jedu! Uputno je ne uvoditi ribu u prehranu prije godinu dana te namirnice na koje su alergijske reakcije česte kao što su ananas ili kivi.
U starijoj dobi češće dokazujemo preosjetljivost na alergene iz okoline (npr. grinje, kućna prašina, dlake životinja, pelud, perje itd.), dok se alergija na namirnice najčešće gubi. Vašu bebu zaštitite od duhanskog dima jer je izloženost duhanskom dimu danas prepoznata kao jedan od najvažnijih čimbenika rizika nastanka bronhalne astme.
Atopijski dermatitis (AD) je upalna bolest kože dugotrajnog tijeka, obilježena crvenilom, suhoćom i perutavosti kože, te upornim i intenzivnim svrbežom. Drugi, česti nazivi za ovu bolest su dječji ekcem i neurodermitis. Prvi se simptomi bolesti najčešće pojavljuju već u dojenačkoj dobi ali se bolest može javiti i kasnije.
Radi se o najučestalijoj kroničnoj bolest kože u djece. Procjenjuje se da danas oko 15 do 20% djece predškolske i školske dobi boluje od AD. U kasnijoj dobi djeca s AD imaju veći rizik oboljevanja od bronhalne astme i peludne hunjavice. Zabrinjava i podatak da učestalost bolesti raste tijekom posljednjih nekoliko desetljeća te je od učestalosti od oko 5 % pedesetih godina danas učestalost porasla na oko 20 % u razvijenim zemljama.
Točan uzrok pojave bolesti, kao i razlozi povećanja učestalosti nisu do kraja poznati. U nastanku bolesti važno je nasljeđe, pa tako u istoj obitelji često više osoba boluje od AD i/ili od bronhalne astme i peludne hunjavice. Nesumljivo važnu ulogu imaju i različiti čimbenici iz okoline. Zagađenje okoliša, povećano izlaganje kućnoj prašini i grinju, viši ekonomski standard obitelji, odrastanje u obitelji sa samo jednim djetetom, viši stupanj obrazovanja majke, češća upotreba antibiotika, smanjen broj infekcija zbog cijepljenja, izloženost duhanskom dimu samo su neki od danas prepoznatih čimbenika koji povećavaju rizik nastanka AD te bronhalne astme i peludne hunjavice.
Kako prepoznati atopijski dermatitis?
Većina, iako ne sva djeca s AD imaju suhu kožu. Pojava crvenila, područja zadebljane kože s ljuskicama na površini te ponekad, u slučaju jake upale i vlaženje, tipične su promjene za AD. Često se vide i ogrebotine radi grebanja kože. Ipak za postavljanje dijagnoze važan je smještaj opisanih promjena kao i podatak o trajanju. U svake se bebe može razviti upala na koži koja ima slične ili iste karakteristike koje su gore opisane. Bebe često dobiju osip u području pelena, mogu dobiti upalu na koži kao posljedicu iritacije na sredstva za higijenu, njegu i slično. Ako se promjene ponavljaju to je svakako razlog da se pođe dermatologu.
Karakteristične promjene najčešće su u beba smještene na licu, vratu, na obrazima, čelu te nerijetko i na vlasištu. Tipično je da su u djece do 2. godine promjene češće smještene na vanjskim stranama ruku i nogu dok se u kasnijoj dobi „sele” u pregibe velikih zglobova, kao što su pregibi koljena i laktovi. Gornji dio šakica i stopala te zapešća zahvaćena su promjenama u mlađe ali i starije djece.
Vrlo karakterističan je uporan i zamoran svrbež kože koji često remeti i djetetov san. Svrbež nerijetko nije u korelaciji s intenzitetom kožnih promjena a najjači je obično tijekom noći.
Svi volimo imati glatku, mekanu i baršunastu kožu ali mnogi od nas pa tako i naše bebe često imaju suhu kožu. To nije ugodan osjećaj može dovesti i do svrbeža te stvranja ranica pa i infekcije na koži, ali se obično ipak najčešće radi više o estetskom problemu.
Rijetko je suha koža posljedica neke bolesti. Najčešće se radi samo o „konstituciji”, a često se vidi u više članova iste obitelji tako da ako vi imate suhu kožu veća je i vjerojatnost da će i koža vaše bebe biti suha.
Tijekom zime, u sezoni grijanja i češćeg boravka u zatvorenom, suhoća je kože obično izraženija dok za vrijeme ljetnih mjeseci te na moru suhoća kože može sasvim nestati, nažalost najčešće samo privremeno.
Povećana učestalost suhe kože u današnje je vrijeme nerijetko i posljedica pretjerane higijene. Istraživanja u razvijenim zemljama ukazuju da za osobnu higijenu beba prosječna obitelj ima oko 8 različitih proizvoda. Da li su baš svi nužni? Sigurno da svakodnevno kupanje, tuširanje, upotreba sredstava za čišćenje kože, različitih sapuna, šampona, pjenušavih kupki i slično može značajno isušiti kožu.
Kako spriječiti i/ili ublažiti suhoću kože?
Nastojte kupati vašu bebu u mlakoj vodi. Uobičajena temperature vode za kupanje je oko 37o C, te neka temperatura vode bude 2-3 stupnja niža. Kupanje ne treba trajati dugo, najviše deset minuta. Ne koristite pjenušave kupke jer one isušuju kožu. U vodu možete dodati ulje. Često se koristi maslinovo ulje ali danas u ljekarnama imate i veliki izbor „gotovih” ulja za kupanje. Pazite da ne zamijenite ulje za tuširanje (pranje) s uljem za kupanje. Ulje za tuširanje je sredstvo za čišćenje kože s dodatkom ulja i mora se s kože isprati, za razliku od uljne kupke koja se ne ispire.
Upotrebu sapuna ili sindeta za čišćenje kože ograničite na regije na tijelu koje su stvarno zaprljane. Nemojte sapunati cijelu površinu kože. Dijete ne radi u rudniku i nema od čega biti jako prljavo. Sredstva za čišćenje kože uvijek dobro isperite!
Po vađenju djeteta iz kade lagano ga prebrišite suhim ručnikom i dok je koža još vlažna primijenite sredstvo za hidrataciju i zamašćivanje kože. Važno je sredstvo nanjeti unutar nekoliko minuta po izlasku iz kade jer ćete tako vlagu, koja je ušla u kožu za vrijeme kupanja, zadržati u koži. Ako dozvolite da ta vlaga ishlapi s kože vaše bebe, kupanje će imati isušujući učinak.
Vodite računa da u ljetnim mjesecima ili ako dijete ima povišenu tjelesnu temperaturu koža ima važnu ulogu i u regulaciji tjelesne temperature, te se znoji. Tada nije uputno istovremeno namazati cijelu površinu djetetove kože, jer te može spriječiti znojenje.
Roditelji obično pitaju koje je sredstvo za hidrataciju i zamašćivanje kože najbolje. Takvoga nema, jer inače ne bi bilo toliko različitih krema, ulja, masti, mlijeka i losiona koji su namijenjeni npr. zdravoj dječjoj koži, suhoj, osjetljivoj koži ili koži sklonoj ekcemu.
Ako je koža vaše bebe suha savjetujte se s pedijatrom ili dermatologom koje bi sredstvo bilo najbolje. Ipak nekoliko napomena. Generalno vrijedi pravilo da tijekom zime, kad više boravimo u zatvorenom prostoru, na suhom zraku koža tolerira i „traži” masnije preparate za njegu. Tijekom ljeta, pri izloženosti višim temperaturama okoline, te većoj vlazi, obično su pogodniji hidratantni, ne pretjerano masni preparati. Birajte ako je moguće kozmetičke proizvode bez ili sa što manje mirisa.
I zapamtite, ako dijete ima suhu kožu, ne možete s primjenom neutralnim preparata za njegu kože pretjerati.
O čemu pišem....
Kao pedijatar i dermatolog znam da mladi roditelji imaju mnogo pitanja i briga. No ne brinite vrlo brzo ćete se uhodati u svoju novu i najvažniju ulogu - ulogu roditelja.
Ovaj blog pišem u suradnji s Pampersom i dm-om. Nadam se da ćete ovdje pronaći odgovore na pitanja koja se niste sjetili ili stigli pitati svog pedijatra ili tek općenita pitanja vezana za njegu kože vašeg djeteta
